1. Nije na odmet
  2. Gdje zub boli, tu jezik bježi
  3. Kud svi Turci, tu i mali Mujo
  4. Voda tekućica zdravija je od ležeće
  5. Rugala se sova sjenici (da ima veliku glavu)
  6. Pametnom/Mudrom dosta
  7. Kasno Marko na Kosovo stiže
  8. Poklonjenom konju ne gleda se u zube
  9. Došla maca na vratanca
  10. Svaki lonac nađe (svoj) poklopac
  11. Dome, slatki dome
  12. U tetke na stan, ma ne svaki dan
  13. Maloj tici je i malo gnjizdo dost
  14. Strpljen, spašen
  15. Tko manje jede, više živi
  16. Pomozi se/si (sam), pa će ti i Bog pomoći
  17. Kad neprijatelj pleći obraća/bježi, učini mu mos’ od zlata
  18. Tko visoko leti, nisko pada
  19. Tko visoko leti, nisko pada
  20. Oganj, žena i more, ne znaš što je gore
  21. Treća sreća
  22. Sreća prati hrabre
  23. Na muci se poznaju junaci
  24. Nije na odmet
  25. Druga vremena, drugi običaji
  26. Koja mačka u kutu leži, malo miše lovi
  27. Kuda (će) šteta (no) na rđava kmeta
  28. Tko rano rani, dvije sreće grabi
  29. Ko kupus sadi i krmaču hrani, ne boji se gladi
  30. Kasno si ustao uloviti zeca
  31. U mutnoj se vodi riba lovi
  32. Ako je travanj vlažan, onda je valjan
  33. Pusti pijetla na prag, popeće se i na policu
  34. Tko ima sreće u ljubavi nema u kartama
  35. Jesen je bogata, a zima rogata
  36. Ljeto prođe, medna jesen dođe; nekom medna, nekom čemerna
  37. Svibanjske kiše što više, to žita i vina što više
  38. Voda tekućica zdravija je od ležeće
  39. U tekućoj vodi mulj ne leži
  40. Koju vodu moraš piti, nemoj je mutiti
  41. Drvo se savija dok je mlado
  42. Šutnja je zlato
  43. Vol se veže za rogove, a čovjek za riječ
  44. Izaći će djelo na vidjelo
  45. Željezo se kuje dok je vruće
  46. Tko je lud, ne budi mu drug
  47. Lovcu nije vazda u loncu
  48. Reći popu pop, a bobu bob
  49. Ne diraj lava dok spava
  50. Koga svrbi, nek se češe
  51. Pruži mu samo prst, a on grabi cielu ruku
  52. Drži se starog vina i starog prijatelja
  53. Ljubi tko te ljubi
  54. Ljubav, dugovanje i smrad ne mogu se zatajiti
  55. Jutro je pametnije od večeri
  56. Prijestupna godina, nesretna godina
  57. Bila kitina (snig) – dobra litina
  58. Ako u siječnju nema snijega i leda, bit će loša godina
  59. Novi dan, nova sreća
  60. Tko s djecom liježe, popišan ustaje
  61. Doć’e maca na vratanca
  62. Majmun je majmun, ako ćeš ga u kakve haljine oblačiti
  63. Dobar savjet zlata vrijedi
  64. Na jeziku med, a na srcu jed
  65. Umiljato janje dvije majke sisa/siše
  66. Neće grom u koprive
  67. Sve je dobro što se dobro svrši
  68. Blažena/Blagoslovljena nesrećo ako dolaziš sama
  69. Konj koji leti, ostroge ne prosi
  70. Kakva majka, takva kći
  71. Svaki ciganin/Cigo svog(a) konja hvali
  72. Sve u svoje vrijeme
  73. Svatko je majstor svog zanata
  74. Svaka ptica svome jatu leti
  75. Svak je u svojoj kući kralj
  76. Svatko nosi svoj križ
  77. Svak zna, gdje ga žulja opanak
  78. Bolje je i na najrđevijem konju jahati nego pješice ići
  79. Moja/svoja kućica, moja/svoja slobodica
  80. Kuća bez djevojke polje je bez cvijeća
  81. Kako posiješ / siješ / si posijao, tako ćeš i požnjeti / (po)žeti
  82. Nužda zakon mijenja
  83. Strpljen, spašen
  84. Spoznaj samog sebe
  85. Hraniti/nositi zmiju u njedrima
  86. Ožujska grmljavina – rodna godina
  87. Besposlen/dokon pop i jariće krsti
  88. Kad mačka ode, miševi kolo vode
  89. Gdje ima dima, ima i vatre
  90. Kad lisica prodikuje, pazi na kokoši
  91. Kad susjedu kuća gori, ti na tvoju vodu nosi
  92. Koliko je u ožujku rose, toliko je u svibnju mrazova
  93. Kad se jedna vrata zatvore, druga se otvore
  94. Sto ljudi, sto ćudi
  95. Caru carevo, Bogu božje
  96. Što bolje vino, to bolje sirće
  97. Griješiti je ljudski
  98. Što (mu) je na srcu, to i na jeziku
  99. Čuvaj me Bože prijatelja, a od neprijatelja ću se čuvati sam
  100. U mraku/noći je svaka krava crna
  101. Od rđava ždrebeta mnogo puta dobar konj bude
  102. Kakav je vinograd, takav je i podrum
  103. Jabuka ne pada daleko od stabla
  104. Obećanje ludom radovanje
  105. Kad dub padne, svak mu drva krade
  106. Lakše je reći nego učiniti
  107. Ljeti ribu iz mora, a meso iz kože
  108. Tko nema sreće u kartama, ima je u ljubavi
  109. Što trijezan misli, (to) pijan govori
  110. Kad je najhladnije, Luce? – Kad zalazi Sunce
  111. Maj – uzmi i daj; maj – ljuti zmaj; maj – ribe na kraj!
  112. Sveti Andrija kabanice dili
  113. ugala se sova sjenici (da ima veliku glavu)
  114. Rugala se sova sjenici (da ima veliku glavu)
  115. Rugala se tava loncu da je crn
  116. S kim si, takav si
  117. Novac i gvozdena vrata otvara
  118. Svaka krpa nađe zakrpu
  119. Zavadi pa vladaj
  120. Kadija te tuži, kadija te sudi
  121. Rekao pa porekao
  122. Tko se od sunca krije, svoje zdravlje bije
  123. Kad ideš u Rim, ponašaj se kao Rimljanin
  124. Ljubav boli
  125. Nismo skupa ovce/koze čuvali/pasli
  126. Rep glavi ne zapovijeda
  127. Tko ne štedi u mladosti, prosjak je u starosti
  128. Stara ljubav zaborava nema
  129. Sve se vraća, sve se plaća
  130. Osli vodu piju, a ljudi vino
  131. Orao ne lovi muhe
  132. Ljubav je slijepa
  133. Prva ljubav zaborava nema
  134. Ljubav razlog zaslijepi
  135. Ljubav sve pobjeđuje
  136. Riba tri puta pliva (prvi put u moru, drugi put u ulju, treći put u vinu)
  137. Dobro vino ne treba hvalu
  138. Svaki početak je težak
  139. Riba ne valja ništa, ako nije friška
  140. Cilj opravdava sredstvo/sredstva
  141. Zabranjeno voće je najslađe
  142. Odijelo čini čovjeka
  143. Odijelo/Odjeća ne čini čovjeka
  144. Što (god) mačka/maca (o)koti/omaci, (to sve) miše lovi
  145. Čovjek je čovjeku vuk
  146. Čovjek snuje, (a) Bog odlučuje/određuje
  147. Svakog(a) gosta tri dana dosta
  148. Zima prođe – Đurđev danak (Jurjevo) dođe
  149. Ne viruj ženskim suzama
  150. Vuk dlaku mijenja, a(li) ćud nikada
  151. Drž’ se liečnika stara, a brijača mlada
  152. I pop se na misi smete/privari
  153. Mrtvac u grob a živo čeljade za kruhom
  154. Kako je svijet mali!
  155. Oči gospodareve / Gospodarove oči konja goje
  156. Riba smrdi od glave
  157. Velika riba jede malu (ribu)
  158. Sve se vraća, sve se plaća
  159. Upornost se isplati
  160. Ko u mlinicu uniđe, brašnav iziđe / obrašni se
  161. Tko radi, ne boji se gladi
  162. Lašcu se ni istina ne vjeruje
  163. Tko prvi, njegova djevojka
  164. Ko sam kokoš papa, i sam konja sedla
  165. Tko je bliže oltaru, bolje misu čuje
  166. Vrijeme je novac
  167. Vrijeme će pokazati
  168. Vrijeme liječi sve rane
  169. U zatvorena usta muhe ne ulaze
  170. U postolara najgore cipele/postole
  171. U punoj kući u čas se večera spravi
  172. Silvestar za drva pita
  173. U zemlji slijepih jednooki je kralj
  174. Sunča li se mačka u veljači, u ožujku će opet za peć
  175. Proliće povraća toplinu i život i gori i travi i čoviku
  176. U ljubavi i ratu sve je dopušteno
  177. Božić u košulji, Uskrs u kabanici
  178. Kad batakljun doleti – cipaj drva, ubrzo će zima
  179. Poslije svetog Frane nema u polju hrane
  180. Toda ima (po)svuda (u svijetu)
  181. Paliti Bogu i vragu svijeću
  182. O Jurjevu počima kukavica kukati
  183. Mnogo babica, kilavo dijete
  184. Na greškama se uči
  185. Kap koja je prelila čašu
  186. Prije će deva kroz ušicu igle nego bogataš u kraljevstvo nebesko
  187. Lijek je gori od bolesti
  188. Nova metla dobro mete
  189. Nije na odmet
  190. Rugala se sova sjenici (da ima veliku glavu)
  191. Veljača – prevrtača
  192. Kad veljača ne daždi, ožujak dobra ne misli
  193. Kaša majka naša
  194. Koja mačka u kutu leži, malo miše lovi
  195. Tko se (jednom) opeče, puše i na hladno
  196. Ako je oblačno, a lastavice nisko lete, kiša će
  197. Vuk dlaku mijenja, a(li) ćud nikada
  198. Ako je oblačno, a lastavice nisko lete, kiša će
  199. Kaplja po kaplja Morača
  200. Kaplja kaplje u kabao i nakapa pun kabao
  201. Čuvaj se tihe vode i psa koji šuti
  202. Mi o vuku, (a) vuk na vrata
  203. Ne svlači zimski halj, dok ne dođe/prođe mjesec maj
  204. Više je dana nego kobasica
  205. (na)praviti) račun bez krčmara
  206. Oprez je majka mudrosti
  207. Danas meni, sutra tebi
  208. Tko za tuđom vunom pođe, sam ostrižen kući/doma dođe
  209. Daleko od očiju, daleko od srca
  210. Dobro se dobrim vraća
  211. Teško žabu u vodu natjerati
  212. Oči su ogledalo duše
  213. Stari običaj, gotov zakon
  214. Nada umire posljednja
  215. Iznimka potvrđuje pravilo
  216. Iskustvo je majka mudrosti
  217. Susjedova trava uvijek je zelenija
  218. U mlada snagu, a u starca savjet pitaj
  219. Jezik nema kosti, ali može bosti
  220. Bez muke nema nauke
  221. U laži su kratke noge
  222. Smrt sve izjednačuje
  223. Tko bez mjere vino ljubi, zdravlje i sve svoje gubi
  224. Prilika čini lopova
  225. Riječi potresu, ali primjeri povlače
  226. Govor je srebro, šutnja zlato
  227. Kocka je bačena
  228. Složna braća kuću grade
  229. Osveta se servira hladna
  230. Stara koka, dobra juha
  231. Izgled vara
  232. Čist račun, duga ljubav
  233. Nesreća nikad ne dolazi sama
  234. I zidovi imaju uši
  235. Obećanje je dug
  236. Ko dobro počne, bolje svrši
  237. Što vučica čini, sve vuku mili
  238. Ako ne počneš, nećeš ni dovršiti / svršiti
  239. Vrana vrani očiju ne vadi
  240. Prijatelj moga prijatelja je moj prijatelj
  241. Ide vrijeme, nosi breme
  242. Ne vidjeti šume od drveća
  243. Služba je služba, a družba je družba
  244. (Samo) djeca i budale govore istinu
  245. Vremena se mijenjaju
  246. Prljavo rublje se pere kod kuće
  247. Sutra je novi dan
  248. Travanj u kiši – svibanj u cvijetu
  249. Od veće je koristi pas koji laje, nego lav koji spava
  250. Bolje išta nego ništa
  251. Bolji/Bolje je dobar glas nego(li) zlatan pâs
  252. Bolje (biti) sam nego u lošem društvu
  253. Više vaja/vrijedi pra(k)tika nego (li) gramatika
  254. Um caruje, snaga klade valja
  255. Bolje pošteno umrijeti, nego li sramotno živjeti
  256. Bolje vrabac u ruci nego golub na grani/krovu
  257. Bolji je živi pas nego mrtav lav
  258. Bolje se jedan put zacrveniti, nego sto puta blijediti
  259. Bolje je i dva put pitati, nego jedan put zalutati
  260. Bolje (je) spriječiti nego liječiti
  261. Bolje da ostane nego da fali
  262. Bolje je znati / umjeti nego imati
  263. Bolje osla gonit, neg sam breme nosit
  264. Bolje je biti prvi na selu nego zadnji u gradu
  265. Bolje je biti usidjelica nego zlosretnica
  266. Bolje ikad nego nikad
  267. Bolje je imati nego željeti
  268. Bolje je i prijatelj na blizu, negó (i) brat na daleko
  269. Bolja je mršava pogodba nego pretila pravda
  270. Bolje je jedno drž’ nego sto uzmi
  271. Bolje vide četiri oka nego dva
  272. Bolje je dijeliti nego prositi
  273. Bolji je crn kolač, nego prazna torba
  274. U zdravom/zdravu tijelu zdrav duh
  275. Mnogo vike/buke nizašto / ni za što
  276. Mnogo / puno babica, kilavo dijete
  277. Gdje nema žene, nema ništa
  278. Ništa novo / nova pod suncem
  279. Tko / Ko se boji vrabaca, nek ne sije {proso / prosa / proje}
  280. Nitko nije savršen
  281. Nitko nije prorok u svojoj zemlji
  282. Niko se nije naučan / s naukom rodio
  283. Svako čudo za tri dana
  284. Zec u šumi, a on ražanj gradi
  285. Što danas možeš napraviti, ne ostavljaj za sutra
  286. Ne bacajte bisere pred svinje
  287. Nije zlato sve što s(i)ja
  288. Ni vrag nije tako crn (kako se čini)
  289. I dobar konj posrne
  290. Tko ima zlatno oružje taj je pobijedio
  291. U svakom žitu ima kukolja
  292. Nijedna muka nije dovijeka / dovika / do vieka
  293. Svako zlo za neko dobro
  294. Svaki lonac nađe (svoj) poklopac
  295. Nema kruha bez motike
  296. Iz mire tri vraga vire
  297. Spremati / sjeći ražanj a zec u šumi
  298. Nema pravila bez iznimke/izuzetka
  299. Nema ruže bez trnja
  300. Ne pilaj granu na kojoj sjediš
  301. Nema kruha bez motike
  302. Rim nije osnovan u jedan dan
  303. Nije žvaka za seljaka
  304. Nije se rodio tko je svima / (svemu) svijetu ugodio
  305. Ne živi čovjek samo o kruhu (i vodi)
  306. Ni prsti u ruke nijesu svi jednaki
  307. Ne trebuje svakoj riječi odgovor
  308. Nikad ne reci nikad
  309. Nije se rodio tko je svima / (svemu) svijetu ugodio
  310. Nikad ne valja drugi dio
  311. Dobar je početak pola posla
  312. Djela a ne riječi
  313. Oko za oko, (i) zub za zub
  314. Daleko od očiju, daleko i od srca
  315. Kad ovca bleji, zalogaj gubi
  316. Ljubav pobjeđuje godine
  317. Za ljepotu treba trpjeti
  318. Svemu ima lijeka osim smrti
  319. Tko prizna, pola mu se prašta
  320. Pas koji laje ne grize
  321. Koji se kamen često premeće, ne će mahovina/mahovinom obrasti
  322. Lopov misli da su svi lopovi
  323. Uboštvo nije sramota
  324. Po glasu se ptica pozna
  325. Svi Sveti – čelo Božića
  326. Kandelora, zima fora, za njom gre Sveti Blaž i govori da je laž, a za njim Sveta Kristina kaže da je istina.
  327. Gdje je Blaž, tu je laž; gdje ga nije, tu su dvije
  328. Na jedno uho unutra, na drugo (uho) van
  329. Tko pita ne skita
  330. Neka ne zna lijeva što radi desna
  331. Daleko pada sjena visokog stabla
  332. Tko se mača laća od mača će (i) poginuti / i pogine
  333. Tko u vjetar pljuje, na oči mu pada
  334. Tko se ne zna Bogu moliti, neka ide na more
  335. Tko se prvi rodi, prije mu se i drobi
  336. Tko bez vjere vino ljubi, zdravlje svoje i sve izgubi
  337. Ko dobro sveže, bolje odriješi
  338. Ko ovaj svijet za ružu drži, neka pazi da se ne nabode
  339. Kakva sjetva, takva žetva
  340. Tko traži, taj nađe
  341. Tko šuti, taj odobrava/se slaže
  342. Ko se u tuđe obuče, na placi se svuče
  343. Tko misli s vucima živjeti, neka vije kao i oni
  344. Tko s djecom liježe, popišan ustaje
  345. Tko u mladost ne trudi, u starost ne sudi
  346. Tko dva zeca lovi, ni jednog ne ulovi
  347. Ko ulje mjeri, ruke omasti
  348. Lažcu se ni istina ne vjeruje
  349. Obećanje je dug
  350. Tko digne guzicu, izgubi stolicu
  351. Tko pod drugim / drugome jamu kopa, sam u nju pada
  352. Ženi se od kuće, ako ćeš i od kučke
  353. Kako (si) prostreš, onako ćeš i ležati / leć
  354. Tko ima više, želi više
  355. Tko vele obuhiti / obuhvati, malo stisne
  356. Ko mnogo nutka, rado ne daje
  357. Ko ne sije, neće ni žeti
  358. Ko ne može biti konja, bije sedlo
  359. Tko ne riskira, ne profitira
  360. Tko ne riskira, ne profitira
  361. Ko ne sije, neće ni žeti
  362. Tko nema u glavi, ima u nogama
  363. Tko prvi (u mlin) dođe, prvi melje
  364. Tko se zadnji smije, najslađe se smije
  365. Svatko se češe gdje ga svrbi
  366. Tko sije vjetar, žanje buru / buru žanje
  367. Tko rano ne ustaje, taj uvijek zaostaje
  368. Tko radi, taj i griješi
  369. Ko ima ovaca, ima i koža
  370. Tko visoko leti, nisko pada
  371. Mudar zna pametno šutiti
  372. Što se da, to se više ne vraća
  373. Rujanske kiše ne padajte previše
  374. Ako brdo neće Muhamedu, hoće Muhamed k brdu
  375. Poslije / Nakon kiše izlazi sunce
  376. O ukusima se ne raspravlja
  377. Zubato (zimsko) Sunce
  378. Čuvaj se marčanog sunca, zube ima (zubato je)
  379. Teško je duvati i srkati
  380. Svekrva se ne sjeća da je negda i ona snaha bila
  381. Kakav (je) gospodar, onaki/takav (je) i sluga
  382. Koliko imaš, toliko vrijediš
  383. Vrč ide na vodu dok se ne razbije
  384. Ljubav sve pobjeđuje
  385. Svi putevi vode u Rim
  386. Poslije / Nakon kiše izlazi sunce
  387. Magarca možeš na vodu natjerati, ali ne i da pije
  388. Klin se klinom izbija
  389. Iglu u sijenu teško je naći
  390. Jedna lasta ne čini proljeća/proljeće
  391. Jedna šugava ovca cijelo stado ošuga
  392. Vidjeti trun u tuđem oku, a ne vidjeti brvno u svom(e)
  393. (Po)žuri (se) polako
  394. Gledati svoja posla
  395. Sveti Matija zimu zatvara, a ljeto otvara
  396. Bolje je vuka u štali imati, nego se na suncu o Svijećnici grijati
  397. Život piše romane
  398. Važna je namjera